Prezentirajući u Ministarstvu poljoprivrede novu, reformiranu Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a, Pierre Bascou, iz Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj, naglasio je kao će europska poljoprivreda do 2020. godine na raspolaganju imati 400 milijardi eura različitih poticaja, što čini gotovo 40 posto ukupnog proračuna Europske unije.Nova, peta reforma zajedničke poljoprivredne politike stupa na snagu 1. siječnja iduće godine. Fokus je stavljen na ekološke izazove i ruralni razvoj, a cilj je sigurnost opskrbe hranom europskih potrošača, održiva proizvodnja kvalitetnih namirnica te očuvanje prirodnih resursa i biološke raznolikosti, kao i povratak mladih na selo.

U cijeloj Europskoj uniji ima tek sedam posto poljoprivrednika mlađih od 45 godina, dok u Hrvatskoj ta brojka iznosi četiri posto mlađih od 35 godina. Novost je da će mladi do 40 godina starosti imati pravo na dva posto ukupne nacionalne omotnice poljoprivrednih potpora ukoliko su nositelji svojih gospodarstava, a potpore će se isplaćivati kroz pet godina. Ovim dodatnim poticajima za mlade poljoprivrednike taj bi se postotak, nadaju se u Uniji, trebao povećati.Reformiranom zajedničkom politikom plaćanja velikim gospodarstvima se smanjuju za najmanje pet posto (za iznose veće od 150 000 eura), od 2015. godine se ukida proizvodna kvota za mlijeko, a 2017. kvota ta šećer. S obzirom da hrvatski farmeri već sada ne zadovoljavaju domaću proizvodnju od 750 milijun litara mlijeka, već proizvode oko 500 milijuna litara i brojka svakim danom sve više opada, neizbježno je da će hrvatsko tržište preplaviti mlijeko iz uvoza. To će sniziti cijenu mlijeka, što je dobra vijest za hrvatske potrošače, ali nikako za farmere.

Jednokratne potpore za poljoprivredna gospodarstva zamijenit će se višenamjenskim sustavom potpora. Uz osnovne, dodatne potpore će se isplaćivati poljoprivrednicima koji se bave ekološkom proizvodnjom te onima u područjima s prirodnim ograničenjima. Dodatna novost je da će svi poljoprivrednici s više od 15 tisuća obradivih hektara najmanje pet posto površine morati posvetiti ekološkom uzgoju. Trideset posto izravnih plaćanja i isto toliko sredstava za ruralni razvoj bit će poticaji za održivu proizvodnju, osigurane su i sigurnosne mjere za poljoprivrednike u slučaju neočekivanih okolnosti, poput kriza ili klimatskih utjecaja. Za te će namjene na razini cijele Unije biti rezervirano oko 400 milijuna eura godišnje.