Europska komisija potvrdila je jučer Sporazum o partnerstvu, krovni strateški dokument za korištenje 10,676 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, a koji bi trebali poslužiti kao temelj održivog gospodarskog rasta i zapošljavanja u idućih 7 godina.

„Sporazum će biti temeljni izvor financiranja razvoja Hrvatske, koji će sigurno dati jednu novu šansu za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, ali i za jačanje ukupnih uvjeta života u svim sferama“, rekao je potpredsjednik Grčić i pojasnio da pokriva više područja; kohezijsku politiku, prije svega orijentiranu prema jačanju konkurentnosti, zatim politiku vezanu za razvoj ljudskih potencijala, nadalje politiku ruralnog razvoja, znači razvoja najmanjih sredina, koje su tradicionalno opterećene razvojnim problemima te na kraju politiku vezanu za razvoj ribarstva.

„U tom smjeru ide i struktura financiranja, tako da će ukupna sredstva iz fondova iznositi oko 10,7 milijardi eura za idućih 7, odnosno 10 godina, ako uključimo i N+3 razdoblje“, rekao je potpredsjednik Grčić. Kazao je da je Hrvatska ovim Sporazumom o partnerstvu napravila veliki posao, jer za razliku od svih drugih zemalja članica, Hrvatska je sličan posao morala odraditi paralelno i za polovicu 2013. godine.

„To smo sve morali ponoviti za novu financijsku perspektivu i kao što vidite, proveli smo to uspješno i uspjeli se do kraja mandata sadašnje Komisije izboriti za prihvaćanje Sporazuma o partnerstvu. Dodao je i da Hrvatsku očekuje i priprema Operativnih programa, u smislu finalne razrade i finalnog usklađivanja sa Europskom komisijom.

Potpredsjednik Vlade također je kazao da je ključni razlog rebalansa proračuna manjak prihoda, za otprilike 2,6 milijardi kuna, a s druge strane rebalansiranje dijela rashoda, s obzirom da je došlo do promjene određene strukture rashoda proračuna. „Krajnji efekt na rashodnoj strani je ipak smanjenje te rashodne strane što, u odnosu na prvotno planirano, samo govori o čvrstoj opredijeljenosti Vlade da kontrolira rashode države“, rekao je potpredsjednik.

Što se tiče medijskih napisa o novom zaduženju, istaknuo je da u ovom trenutku nema takve odluke: „Vlada će to još precizno procijeniti i odrediti trenutak u kojem će krenuti u novo zaduženje za refinanciranje postojećih dugova, a i dijelom financiranje deficita.“ Na kraju je naglasio da je važno da niti jedna najveća obaveza, posebno vezana za mirovine, socijalna davanja i plaće, nije upitna. „Prema tome, imajte povjerenja u hrvatsku Vladu“, zaključio je potpredsjednik Grčić. (vlada.gov.hr)